Antananarivo

Antananarivo
Tananarive
Panorama Antananarive
Panorama Antananarive
Panorama Antananarive
Koordinate: 18°56′S 47°31′E / 18.933°S 47.517°E / -18.933; 47.517
Država  Madagaskar
Provincija Antananarivo
Vlast
 - Gradonačelnik
Površina
 - Ukupna 10,266.5
 - Voda 88
Visina 1, 288[1]
Stanovništvo (2005)
 - Urbano područje 903,450
 - Područje utjecaja 1, 613.375[2]
Vremenska zona DST (UTC+3)
Službene stranice
www.antananarivo
Karta
Antananarivo na mapi Madagaskara
Antananarivo
Antananarivo
class=notpageimage|
Antananarivo na karti Madagaskara

Antananarivo (prije znan kao Tananarive, danas zvan samo Tana) je glavni i najveći grad na Madagaskaru, administrativno sjedište Provincije Antananarivo i Regije Analamanga.

Geografske karakteristike

Antananarivo leži na 1275 m. nadmorske visine, središte grada smješteno je na vrhovima i obroncima dugog i uskog kamenog grebena, visokog do 200 m. koji se proteže u smjeru sjever-jug oko 4 km. Ispod tog brijega prostire se plodno polje.

Antananarivo je udaljen oko 147 km od istočne (indijske) morske obale, a 215 km jugozapadno od glavne otočke luke Toamasine, s kojom je povezan željeznicom. Kroz grad teku rijeke Ikopa i Betsiboka. Najpoznatija gradska znamenitost je Palača kraljice Ranavalone II.

Historija

Pogled na skalinadu koja vodi do Trga nezavisnosti

Za razliku od većine ostalih gradova u |južnoj Africi, Antananarivo je već bio glavni grad i prije kolonijalnog doba. Grad je osnovan oko 1625 od strane kralja Andrianjaka, kome zahvaljuje i svoje ime (Tananarive znači Grad od hiljadu) to je bio broj vojnika koji su ga čuvali. Dugi niz godina bio je seoska prijestolnica plemena Hova, a stekao je važnost kad su oni ovladali većim dijelom otoka Madagaskar, tad je prerastao u naselje od oko 80.000 stanovnika.

Od 1793 Antananarivo je glavni grad Kraljevstva Merina. Daljnim osvajanjima kralj Radama I. napravio je od Tananarive glavni grad gotovo cijelog Madagaskara. Tad je izgrađena i kraljevska rezidencija na brdu Rova. Do 1869 svi objekti u gradu bili građeni od drva ili trske, u tradiciji madagaskarske arhitekture, ali čak i tada je bilo nekoliko građevina impozantne visine, najviša je bila 37 m. visoka. One su se poput kruna kočile na središnjem grebenu, a najviša palača, sa svojim uzvišenim krovom i kulama, bila je objekt vidljiv sa svake točke u gradu.

Palača kraljice Ranavalone II.

Nakon uvođenja evropskog načina gradnje od kamena i opeke, cijeli grad je obnovljen i sada ima brojne građevine u europskom stilu, od kojih je najimpoznatije; kraljevska palača, rezidencija bivšeg premijera, rezidencija francuskog guvernera, anglikanska i katolička katedrala, te još nekoliko crkava.

Transport, Privreda

Antananarivo je najvažniji transportni centar Madagaskara, iz njega se račvaju glvne ceste i željezničke pruge. Grad ima i međunarodni "Aerodrom Antananarivo-Ivato". Grad je sjedište madagaskarske industrije, ima tvornice tekstila, cigareta i prehrambenih proizvoda.

Stadion Mahamasima i jezero Anosi

Antananarivo danas

Grad koji je tad imao 100.000 stanovnika, i cijeli Madagaskar zauzeli Francuzi 1895 i proglasili ga svojim protektoratom. Za francuske uprave, izgrađene su brojne ceste i novi vodovod koji je koji je opskrbljivao grad vodom iz rijeke Ikope (dotad se grad snabdjevao vodom sa izvora u podnožju brda Andohalo. To je omogućilo širenje grada prema jugu i zapadu, tako da je do 1950. narastao na 175.000 stanovnika. Francuzi su izgradili puno skalinada, na strmim dijelovima koja vode na brdo Andohalo u centru, brojne cvjetne terase i drvorede.

Nakon stjecanja nezavisnosti 1960 naglo se povećao broj stanovnika, tako da danas Antananarivo ima čak 1,4 milijuna stanovnika.

Prilaz gradu čuvale su dvije utvrde izgrađene na brdima na istoku i jugozapadu. Pored katedrala i pedeset crkava ima i džamiju. Antananarivo ima dva univerziteta; "Univerzitet Madagaskar i "Collège rurale d'Ambatobe".

Gradovi prijatelji

Povezano

Izvori

  1. Fallingrain
  2. 2005 population estimates for cities in Madagascar, mongabay.com (pristupljeno: 13. 6. 2008.)

Vanjske veze

Antananarivo na Wikimedijinoj ostavi
  • Službene stranice grada Arhivirano 2010-01-31 na Wayback Machine-u (fr)
  • Università (fr)
  • p
  • r
  • u

Abidjan, Obala Slonovače   Abuja, Nigerija   Accra, Gana   Adis Abeba, Etiopija   Alžir, Alžir   Antananarivo, Madagaskar   Asmara, Eritreja   Bamako, Mali   Bangui, Centralnoafrička Republika   Banjul, Gambija   Bissau, Gvineja Bisau   Bloemfontein (sjedište sudske vlasti), Južnoafrička Republika   Brazzaville, Republika Kongo   Bujumbura, Burundi   Cape Town (sjedište zakonodavne vlasti), Južnoafrička Republika   Conakry, Gvineja   Cotonou (de facto), Benin   Dakar, Senegal   Dar es Salaam (administracija), Tanzanija   Dodoma, Tanzanija   Djibouti, Džibuti   Džuba, Južni Sudan   Freetown, Sijera Leone   Gaborone, Bocvana   Harare, Zimbabve   Jamestown, Sveta Helena   Kairo, Egipat   Kampala, Uganda   Kartum, Sudan   Kigali, Ruanda   Kinshasa, Demokratska Republika Kongo   Libreville, Gabon   Lilongwe, Malavi   Lobamba (kraljevski i zakonodavni glavni grad), Esvatini   Lomé, Togo   Luanda, Angola   Lusaka, Zambija   Malabo, Ekvatorijalna Gvineja   Mamoudzou, Mayotte   Maputo, Mozambik   Maseru, Lesoto   Mbabane (upravni grad), Esvatini   Mogadiš, Somalija   Monrovia, Liberija   Moroni, Komori   Nairobi, Kenija   N'Djamena, Čad   Niamey, Niger   Nouakchott, Mauritanija   Ouagadougou, Burkina Faso   Port Louis, Mauricijus   Porto-Novo, Benin   Praia, Zelenortska Republika   Pretoria (službeni), Južnoafrička Republika   Rabat, Maroko   São Tomé, Sao Tome i Principe   Tripoli, Libija   Tunis, Tunis   Victoria, Sejšeli   Windhoek, Namibija   Yamoussoukro (službeni), Obala Slonovače   Yaoundé, Kamerun