Gerty Cori

Gerty Cori

Rođenje 15. kolovoza 1896.
Češka Prag, Češka
(tada  Austro-Ugarska)
Smrt 26. listopada 1957.
Sjedinjene Američke Države Glendale, MO, Sjedinjene Države
Narodnost Čehinja
Etnicitet Židovka
Polje biokemija
Alma mater Karlov univerzitet
Poznat po istraživanje metabolizma ugljikohidrata
opisala Korijev ciklus
identificirala glukozu 1-fosfat
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu (1947)
Garvan–Olinova medalja (1948)

Gerti Tereza Kori, rođena Radnic (engl. Gerty Theresa Cori-Radnitz; Prag, 15. avgust 1896 — Glendale, Missouri, 26. oktobar 1957) je bila češko-američka biohemičarka koja je zajedno sa mužem Karlom i Bernardom Husejem podelila Nobelovu nagradu za fiziologiju 1947. godine, te time postala prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu.

Biografija

Gerti Tereza Radnic rođena je 15. avgusta 1896. u Pragu u jevrejskoj porodici gde je dobila osnovno obrazovanje, pre nego što je sa 10 godina krenula u licej za devojčice, da bi po završetku upisala Realku i konačno Medicinski fakultet na Karlovom univerzitetu gde je nastavu pohađala na nemačkom. Kori je bila jedna od malobrojnih studentkinja, ali joj je relativno liberalno okruženje Praga omogućilo komparativno dobro obrazovanje. Tokom studija upoznala je Karla Korija koji će joj postati muž 1920. Karl i Gerti su osim bračnih drugova, bili veoma bliski naučni saradnici. Gerti je pre udaje prihvatila katolicizam, veruje se najvećim delom da bi umanjila otpor Karlove konzervativne austrijske porodice. Korijevi se, pak, nisu dugo zadržali u Evropi, i već 1922. sa ponudom istraživačkih pozicija na Državnom intitutu za proučavanje malignih bolesti (danas poznat pod imenom Institut za rak u Rozvel Parku - engl. Roswell Park Cancer Institute) u SAD, Korijevi napuštaju Prag, i uskoro, 1928. postaju naturalizovani građani Sjedinjenih država.

Korijevi su se prelaskom u SAD potpuno posvetili istraživačkom radu, i uprkos tome što generalno bili obeshrabrivani od strane uprave Instituta da rade zajedno, najveći deo njihovih dostignuća bio je zajednički poduhvat. Oboje su bili posebno zainteresovani za biohemijske aspekte fizioloških procesa koje su inicijalno proučavali na nivou organizma, da bi postepeno prelazili na pojedinačna tkiva i ćelije. Njihov inicijalni rad se fokusirao na sudbinu šećera u organizmu, kao i na hormone koji utiču na njihov metabolizam. Većinu radova (oko 50) na ovu temu su objavljivali zajedno, dok je Gerti samostalno objavila oko 11. Njihova istraživanja dovela su ih do, za to vreme, revolucionarnih saznanja o načinu sinteze glikogena u organizmu. Većinu istraživanja radili su in vitro. Dalji rad se fokusirao na anaerobnu glikolizu u mišićima, kao i dalje procese koji se sa dobijenim nusproizvodima odvijaju u jetri. Ovi se procesi jednim imenom i danas zovu Korijev ciklus. Ovo otkriće im je obezbedilo i Nobelovu nagradu.

Ubrzo nakon objavljivanja rada u ugljenim hidratima napuštaju Institut nakon čega Karl dobija brojne ponude eminentnih ustanova u SAD da radi kao predavač, dok Gerti, zbog zatvorenosti tadašnjeg američkog akademskog društva prema ženama, ostaje bez ponuda za zaposlenje. Karl prihvata zaposlenje na Vašingtonskom univerzitetu gde je dobio poziciju šefa katadre farmakologije na Medicinskom fakultetu, dok je Gerti, uprkos istraživačkim uspesima jednakim svom mužu dobila samo mesto istraživačkog saradnika. Tek po postavljanju Karla za šefa katedre za biohemiju 1947. Gerti postaje profesor, i ovo mesto zadržava sve do svoje smrti.

Gerti i Karl su 1947. dobili Nobelovu nagradu za fiziologiju „za njihovo otkriće procesa katalitičke konverzije glikogena“. Iste godine Gerti je dijagnostifikovano retko i neizlečivo oboljenje - mijeloskleroza koja u krajnjim stupnjevima vodi do anemije. Ovo, međutim, nije umanjilo njenu energičnost niti intenzitet istraživačkog rada koji je nastavila sve do smrti iako joj nije pridavan preveliki značaj. U jednoj izjavi datoj u svojim poslednjim godinama rekla je „kako je morala da priredi zabavu da bi ugušila glasine da je mrtva“. Gerti je umrla u svom domu od posledica uznapredovale bolesti. Ona i Karl su imali jednog sina.

Eksterni linkovi

  • Carl and Gerti Cori and Carbohydrate Metabolism
  • “Glories of the Human Mind”: Gerty Cori
  • Bernardo A. Houssay - memorijal Gerty Theresa Cori
  • p
  • r
  • u
1901. – 1925.

1901. Emil von Behring   1902. Ronald Ross   1903. Niels Ryberg Finsen   1904. Ivan Pavlov   1905. Robert Koch   1906. Camillo Golgi / Santiago Ramón y Cajal   1907. Alphonse Laveran   1908. Ilja Mečnikov / Paul Ehrlich   1909. Emil Theodor Kocher   1910. Albrecht Kossel   1911. Allvar Gullstrand   1912. Alexis Carrel   1913. Charles Richet   1914. Robert Bárány   1919. Jules Bordet   1920. August Krogh   1922. Archibald Hill / Otto Fritz Meyerhof   1923. Frederick Banting / John Macleod   1924. Willem Einthoven

1926. – 1950.

1926. Johannes Fibiger   1927. Julius Wagner-Jauregg   1928. Charles Nicolle   1929. Christiaan Eijkman / Frederick Gowland Hopkins   1930. Karl Landsteiner   1931. Otto Heinrich Warburg   1932. Sir Charles Scott Sherrington / Edgar Adrian   1933. Thomas Hunt Morgan   1934. George Whipple / George Minot / William P. Murphy   1935. Hans Spemann   1936. Henry Hallett Dale / Otto Loewi   1937. Albert Szent-Györgyi   1938. Corneille Heymans   1939. Gerhard Domagk   1943. Henrik Dam / Edward Adelbert Doisy   1944. Joseph Erlanger / Herbert Spencer Gasser   1945. Alexander Fleming / Ernst Boris Chain / Howard Florey   1946. Hermann Joseph Muller   1947. Carl Ferdinand Cori / Gerty Cori / Bernardo Houssay   1948. Paul Hermann Müller   1949. Walter Rudolf Hess / António Egas Moniz   1950. Edward Calvin Kendall / Tadeusz Reichstein / Philip Showalter Hench

1951. – 1975.

1951. Max Theiler   1952. Selman Waksman   1953. Hans Adolf Krebs / Fritz Albert Lipmann   1954. John Franklin Enders / Thomas Huckle Weller / Frederick Chapman Robbins   1955. Hugo Theorell   1956. André Frédéric Cournand / Werner Forßmann / Dickinson W. Richards   1957. Daniel Bovet   1958. George Beadle / Edward Tatum / Joshua Lederberg   1959. Severo Ochoa / Arthur Kornberg   1960. Frank Macfarlane Burnet / Peter Medawar   1961. Georg von Békésy   1962. Francis Crick / James Watson / Maurice Wilkins   1963. John Carew Eccles / Alan Lloyd Hodgkin / Andrew Huxley   1964. Konrad Bloch / Feodor Lynen   1965. François Jacob / André Michel Lwoff / Jacques Monod   1966. Peyton Rous / Charles Brenton Huggins   1967. Ragnar Granit / Haldan Keffer Hartline / George Wald   1968. Robert W. Holley / Har Gobind Khorana / Marshall W. Nirenberg   1969. Max Delbrück / Alfred Hershey / Salvador Luria   1970. Bernard Katz / Ulf von Euler / Julius Axelrod   1971. Earl W. Sutherland, Jr.   1972. Gerald M. Edelman / Rodney R. Porter   1973. Karl von Frisch / Konrad Lorenz / Nikolaas Tinbergen   1974. Albert Claude / Christian de Duve / George Emil Palade   1975. David Baltimore / Renato Dulbecco / Howard Martin Temin

1976. – 2000.

1976. Baruch S. Blumberg / D. Carleton Gajdusek   1977. Roger Guillemin / Andrew Schally / Rosalyn Yalow   1978. Werner Arber / Daniel Nathans / Hamilton O. Smith   1979. Allan M. Cormack / Godfrey Hounsfield   1980. Baruj Benacerraf / Jean Dausset / George D. Snell   1981. Roger W. Sperry / David H. Hubel / Torsten Wiesel   1982. Sune Bergström / Bengt I. Samuelsson / John Vane   1983. Barbara McClintock   1984. Niels Kaj Jerne / Georges J. F. Köhler / César Milstein   1985. Michael S. Brown / Joseph L. Goldstein   1986. Stanley Cohen / Rita Levi-Montalcini   1987. Susumu Tonegawa   1988. James Whyte Black / Gertrude B. Elion / George H. Hitchings   1989. J. Michael Bishop / Harold E. Varmus   1990. Joseph Murray / E. Donnall Thomas   1991. Erwin Neher / Bert Sakmann   1992. Edmond H. Fischer / Edwin G. Krebs   1993. Richard J. Roberts / Phillip A. Sharp   1994. Alfred G. Gilman / Martin Rodbell   1995. Edward B. Lewis / Christiane Nüsslein-Volhard / Eric F. Wieschaus   1996. Peter C. Doherty / Rolf M. Zinkernagel   1997. Stanley B. Prusiner   1998. Robert F. Furchgott / Louis Ignarro / Ferid Murad   1999. Günter Blobel   2000. Arvid Carlsson / Paul Greengard / Eric Kandel

2001. – 2024.

2001. Leland H. Hartwell / Tim Hunt / Paul Nurse   2002. Sydney Brenner / H. Robert Horvitz / John Sulston   2003. Paul Lauterbur / Peter Mansfield   2004. Linda B. Buck / Richard Axel   2005. Barry Marshall / Robin Warren   2006. Andrew Fire / Craig Mello   2007. Mario Capecchi / Martin Evans / Oliver Smithies   2008. Harald zur Hausen / Françoise Barré-Sinoussi / Luc Montagnier   2009. Elizabeth H. Blackburn / Carol W. Greider / Jack W. Szostak   2010. Robert G. Edwards   2011. Bruce Beutler / Jules Hoffmann / Ralph M. Steinman (posthumno)   2012. John B. Gurdon / Shin'ya Yamanaka   2013. James Rothman / Randy Schekman / Thomas Südhof   2014. John O'Keefe / May-Britt Moser / Edvard Moser   2015. William C. Campbell / Satoshi Ōmura / Tú Yōuyōu   2016. Yoshinori Ōsumi   2017. Jeffrey C. Hall / Michael Rosbash / Michael W. Young   2018. James P. Allison / Tasuku Honjo   2019. Gregg L. Semenza / Peter J. Ratcliffe / William Kaelin Jr.   2020. Harvey J. Alter / Michael Houghton / Charles M. Rice   2021. David Julius / Ardem Pataputijan   2022. Svante Pääbo   2023. Katalin Karikó / Drew Weissman

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 69754373
  • LCCN: no2005082834
  • ISNI: 0000 0000 5539 8117
  • GND: 120215500
  • SUDOC: 08457027X
  • NKC: nlk20000079406