Irène Joliot-Curie

Irène Joliot-Curie

Rođenje (1897-09-12)12. 9. 1897.
Pariz
Smrt 17. 3. 1956. (dob: 58)
Pariz
Polje kemija
Alma mater Sorbonne
Akademski mentor Paul Langevin
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za kemiju (1935)

Irena Žolio-Kiri, rođena Kiri (fr. Irène Joliot-Curie) bila je francuska hemičarka i naučnica, kodobitnica Nobelove nagrade za hemiju.

Irena Kiri rođena je 12. septembra 1897. u Parizu kao ćerka Marije i Pjera Kiri. Irena je u velikoj meri pratila stope svojih roditelja po pitanju obrazovanja i kasnijeg rada. Studije je počela na Sorboni 1912. koje je morala privremeno da napusti početkom Prvog svetskog rata, za vreme koga je bila angažovana kao medicinska sestra radiograf. Ubrzo nakon rata, Irena nastavlja studije i 1925. doktorira na temu alfa čestica izračenih iz polonijuma.

Godinu dana kasnije, 1926., udaje se za Frederika Žolija koji će joj biti ne samo bračni već i istraživački partner. Oboje su bili veoma zainteresovani za oblast nuklearne fizike, pogotovu za prirodnu i još slabo istraženu veštačku radioaktivnost. Ovo je usmerilo istraživački pravac para. Za zajednički rad, 1935. dodeljena im je Nobelova nagrada „za sintezu novih radioaktivnih elemenata“.

Nakon ovog uspeha, 1938., objavila je i vrlo važan rad u vezi sa dejstvom neutrona na teška jezgra. Na ovom radu, koji je objavljen u Zborniku radova Francuske akademije nauka (fr. Le Compte rendu de l'Académie des sciences), asistent, potpisan i kao koautor, bio joj je naš fizikohemičar Pavle Savić. Ovaj rad mnogi smatraju jednom od važnih prekretnica u otkriću nuklearne fisije, jer je prilikom izvođenja eksperimentalnog dela dvojac istraživao veštačke radioelemente dobijene izlaganjem uranijuma sporim neutronima. Između ostalog, njih dvoje su uspešno dobili ali ne i identifikovali izotop lantana poluživota 3,5 sata[1].

Irena je bila izvrstan akademik. Jedan period počev od 1936. bila je francuski državni podsekretar za pitanja naučnih istraživanja, a 1937. postaje redovni profesor Fakulteta nauka u Parizu. Nakon Drugog svetskog rata, u periodu između 1946. i 1951, bila je član francuske Komisije za atomsku energiju, i učestvovala je u izgradnji francuskog nuklearnog arsenala.

Osim akademika i državnice, Irena je bila borac za prava žena i član Nacionalnog komiteta Unije francuskih žena (fr. Comité National de l'Union des Femmes Françaises). Bila je članica Svetskog mirovnog veća, jedne od najranijih mirovnih organizacija, zatim mnogih naučnih organizacija a dobila je i počasne doktorate brojnih univerziteta. Proglašena je za oficira Legije časti.

Irena Žolio-Kiri umrla je 17. marta 1956. u Parizu od posledica leukemije koju je dobila zbog prekomernog izlaganja radijaciji tokom istraživačkog rada. Ona i Frederik imali su dvoje dece.

Izvori

  1. Irène Joliot-Curie's contributions to science
  • p
  • r
  • u
1901. – 1925.

1901. Jacobus Henricus van 't Hoff   1902. Hermann Emil Fischer   1903. Svante Arrhenius   1904. William Ramsay   1905. Adolf von Baeyer   1906. Henri Moissan   1907. Eduard Buchner   1908. Ernest Rutherford   1909. Wilhelm Ostwald   1910. Otto Wallach   1911. Marie Curie   1912. Victor Grignard / Paul Sabatier   1913. Alfred Werner   1914. Theodore William Richards   1915. Richard Willstätter   1916.  1917.  1918. Fritz Haber   1919.   1920. Walther Nernst   1921. Frederick Soddy   1922. Francis William Aston   1923. Fritz Pregl   1924.   1925. Richard Adolf Zsigmondy

1926. – 1950.

1926. Theodor Svedberg   1927. Heinrich Otto Wieland   1928. Adolf Windaus   1929. Arthur Harden / Hans von Euler-Chelpin   1930. Hans Fischer   1931. Carl Bosch / Friedrich Bergius   1932. Irving Langmuir   1933.   1934. Harold Urey   1935. Frédéric Joliot / Irène Joliot-Curie   1936. Peter Debye   1937. Norman Haworth / Paul Karrer   1938. Richard Kuhn   1939. Adolf Butenandt / Lavoslav Ružička   1940.   1941.   1942.   1943. George de Hevesy   1944. Otto Hahn   1945. Artturi Ilmari Virtanen   1946. James B. Sumner / John Howard Northrop / Wendell Meredith Stanley   1947. Robert Robinson   1948. Arne Tiselius   1949. William Giauque   1950. Otto Diels / Kurt Alder

1951. – 1975.

1951. Edwin McMillan / Glenn T. Seaborg   1952. Archer Martin / Richard Laurence Millington Synge   1953. Hermann Staudinger   1954. Linus Pauling   1955. Vincent du Vigneaud   1956. Cyril Norman Hinshelwood / Nikolaj Semjonov   1957. Lord Todd   1958. Frederick Sanger   1959. Jaroslav Heyrovský   1960. Willard Libby   1961. Melvin Calvin   1962. Max Perutz / John Kendrew   1963. Karl Ziegler / Giulio Natta   1964. Dorothy Hodgkin   1965. Robert Burns Woodward   1966. Robert S. Mulliken   1967. Manfred Eigen / Ronald George Wreyford Norrish / George Porter   1968. Lars Onsager   1969. Derek Barton / Odd Hassel   1970. Luis Federico Leloir   1971. Gerhard Herzberg   1972. Christian B. Anfinsen / Stanford Moore / William Howard Steinn   1973. Ernst Otto Fischer / Geoffrey Wilkinson   1974. Paul J. Flory   1975. John Warcup Cornforth / Vladimir Prelog

1976. – 2000.

1976. William Lipscomb   1977. Ilya Prigogine   1978. Peter D. Mitchell   1979. Herbert C. Brown / Georg Wittig   1980. Paul Berg / Walter Gilbert / Frederick Sanger   1981. Ken'ichi Fukui / Roald Hoffmann   1982. Aaron Klug   1983. Henry Taube   1984. Robert Bruce Merrifield   1985. Herbert A. Hauptman / Jerome Karle   1986. Dudley R. Herschbach / Yuan T. Lee / John C. Polanyi   1987. Donald J. Cram / Jean-Marie Lehn / Charles J. Pedersen   1988. Johann Deisenhofer / Robert Huber / Hartmut Michel   1989. Sidney Altman / Thomas Cech   1990. Elias James Corey   1991. Richard R. Ernst   1992. Rudolph A. Marcus   1993. Kary B. Mullis / Michael Smith   1994. George Andrew Olah   1995. Paul J. Crutzen / Mario J. Molina / F. Sherwood Rowland   1996. Robert Curl / Harold Kroto / Richard Smalley   1997. Paul D. Boyer / John E. Walker / Jens Christian Skou   1998. Walter Kohn / John A. Pople   1999. Ahmed Zevail   2000. Alan J. Heeger / Alan G. MacDiarmid / Hideki Shirakawa

2001. – 2024.

2001. William S. Knowles / Ryōji Noyori / K. Barry Sharpless   2002. Kurt Wüthrich / John B. Fenn / Kōichi Tanaka   2003. Peter Agre / Roderick MacKinnon   2004. Aaron Tzihanover / Avram Herško / Irwin Rose   2005. Yves Chauvin / Robert H. Grubbs / Richard R. Schrock   2006. Roger David Kornberg   2007. Gerhard Ertl   2008. Osamu Shimomura / Martin Chalfie / Roger Y. Tsien   2009. Venkatraman Ramakrišnan / Thomas A. Steitz / Ada Jonat   2010. Richard F. Heck / Akira Suzuki / Eiichi Negishi   2011. Dan Šehtman   2012. Robert Lefkowitz / Brian Kobilka   2013. Martin Karplus / Michael Levitt / Arieh Varšel   2014. Eric Betzig / Stefan Hell / William E. Moerner   2015. Tomas Lindahl / Paul Modrich / Aziz Sancar   2016. Jean-Pierre Sauvage / J. Fraser Stoddart / Ben Feringa   2017. Jacques Dubochet / Joachim Frank / Richard Henderson   2018. Frances Arnold / Greg Winter / George P. Smith   2019. John B. Goodenough / M. Stanley Whittingham / Akira Yoshino   2020. Emmanuelle Charpentier / Jennifer Doudna   2021. Benjamin List / David MacMillan   2022. Carolyn R. Bertozzi / Morten P. Meldal / Karl Barry Sharpless   2023. Moungi G. Bawendi / Louis E. Brus / Aleksej Jekimov

Irène Joliot-Curie na Wikimedijinoj ostavi