Nikta

Za ostala značenja, vidi Nikta (razvrstavanje).

Nikta (Νýξ, Nýx = noć) je grčka božica noći i primordijalno božanstvo. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Nox (lat. "noć"; Vergilije). Niktu je rodio Kaos, a i sama ima brojne potomke. Brat joj je Ereb. Satelit Plutona je nazvan po njoj.

U staroj Grčkoj je Nikta rijetko štovana. Prema Pauzaniju, imala je proročište u megarskoj akropoli. Često je stajala iza većine drugih kultova. Zbog toga je postojao kip zvana Noć u Artemidinim hramovima u Efezu. Spartanci su imali kult Sna i Smrti, koje su smatrali blizancima, a Niktu su smatrali njihovom majkom. Naziv kulta sastojao se od sloga nyx- , a mnogi bogovi imaju taj slog u pridjevu koji ih opisuje, npr. Dioniz Nyktelios ("noćni") i Afrodita Philopannyx ("ona koja voli čitavu noć").

Nikta ima djecu sa Erebom, a neku je rodila sama od sebe. Ovo su joj djeca:

• sa Erebom:
  • Eter (atmosfera)
  • Hemera (dan)
  • Mom (krivnja)
  • Pon (umor)
  • Mor (sudbina)
  • Tanatos (smrt)
  • Hipno (san)
  • Hesperide
  • Kere
  • Mojre (Suđenice)
  • Apatija (izdaja)
  • Filot (prijateljstvo)

• • Gera (vrijeme)
  • Erida (razdor)
  • Geja (Majka Zemlja)
  • Uran (Otac Nebo)
  • Eros (ljubav)
  • Haron
  • Fton

Nikta je imala važniju ulogu u nekoliko pjesama posvećenih Orfeju. U njima je Nikta, umjesto Kaosa, prvotno božanstvo iz kojeg su kasnije nastajali bogovi i Titani. Nikta se nalazi u pećini, u kojoj daje proročanstva. Kron, kojega je kastrirao Zeus, je unutra vezan, uspavan i opijen medom, a sanja i proriče. Izvan pećine, Adrasteja udara u svoje timpane, pomičući cijeli svemir u ekstatičan ples, u ritmu Niktina čaranja. Niktu spominju Aristofan (Ptice), Heziod (Teogonija) i Parmenid, koji smatra da Nika živi ispod mora, u ledenoj pećini.

Nikta na Wikimedijinoj ostavi

• 21. lipnja 2006. Međunarodna astronomska unija preimenovala je novootkriveni Plutonov satelit (S/2005 P 2) u Niktino ime i u njezinu čast. (en)
• Nikta u grčkoj mitologiji (en)