Orijentalni institut u Sarajevu

43°51′22″N 18°23′51″E / 43.856029°N 18.397563°E / 43.856029; 18.397563Osoblje19Websiteois.unsa.ba

Orijentalni institut u Sarajevu, naučna ustanova osnovana 1950. u Sarajevu sa zadatkom da prikuplja, čuva, obrađuje i publicira arhivsku i rukopisnu građu iz oblasti orijentalistike.[1] Institut u proučavanju posebnu pažnju pridaje izvorima za historiju južnoslavenskih naroda pod osmanskom vlasti te istražuje uticaj orijentalne kulture i umjetnosti na kulturu južnoslavenskih naroda. U Ratu u Bosni i Hercegovini 17. maja 1992 zapaljena je zgrada Orijentalnog instituta u Sarajevu. Tada su uništena brojna rukopisna djela od neprocjenjive vrijednosti. Rukopisna zbirka sa 5263 kodeksa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, Manuscripta turcica, zbirka sudskih protokola, arhiv sa preko 200.000 dokumenata, zbirka vlasničkih listova nad nekretninom i preko 15.000 knjiga. Sačuvano je manje od 1% ranije čuvanog materijala.[2]

Historijat

Arhiv i biblioteka

Izdanja

Direktori

  • Branislav Đurđev (1950–64)
  • Nedim Filipović (1964–69)
  • Avdo Sućeska (1969–74)[3]
  • Sulejman Grozdanić (1974–82)
  • Muhamed Mujić (1982–84)
  • Ahmed Aličić (1984–85)
  • Sulejman Grozdanić (1985–89)
  • Ahmed Aličić (1989–92)
  • Lejla Gazić (1992–94)
  • Fehim Nametak (1994–98)
  • Behija Zlatar (1998–2013)
  • Adnan Kadrić (od 2013)

Vidi još

  • Lista uništenih biblioteka

Izvori

  1. ↑ Aličić, A. S. (1991). »Četrdeset godina postojanja i rada Orijentalnog instituta«. Prilozi za orijentalnu filologiju, 41. Orijentalni institut u Sarajevu. Sarajevo, 1991. 11–19
  2. ↑ https://novi.ba/clanak/70424/na-danasnji-dan-spaljen-orijentalni-institut
  3. ↑ Zlatar, Behija. „Akademik Avdo Sućeska kao direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu”. Pregled, časopis za društvena pitanja (Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu) LII (3): 289–292. Pristupljeno 2. 2. 2017. [mrtav link]

Eksterni linkovi

  • službeni website