Saborna crkva u Vršcu
| Saborna crkva u Vršcu | |
 | |
| Naziv crkve | Saborna crkva |
| Lokacija |  Vršac  Srbija |
| Izgrađena | 1785 |
Saborna crkva Svetog Nikole u Vršcu je glavni i najveći pravoslavni hram u Vršcu, smešten uz sedište vladičanski dvor Banatske eparhije Srpske pravoslavne crkve. Saborna crkva u Vršcu je središnja crkva eparhije.
Istorijat
Saborna crkva u Vršcu građena je u razdoblju 1728-1785., u vreme vladike Nikole Dimitrijevića. Ikonostas je slikao Pavel Đurković, a Aksentije Marković je obavio drvorezbarske radove. Zidne slike i svod slikali su Simeon Jakšić i Mihajlo Popović. Nikola Nešković tvorac je celivajućih ikona.
Jedan od najcenjenijih slikara sa ovih prostora Paja Jovanović poklonio je hramu dve izuzetno vredne, u umetničkom i estetskom pogledu, slike, "Sveti Nikola spasava osuđenike" i "Sveta Angelina".
Kripte
U kriptama crkve sahranjene su sledeće vladike:
- Josif Jovanović Šakabenta (1805.),
- Petar Jovanović Vidak (1818.),
- Emilijan Kengelac (1885.),
- Nektarije Dimitrijević (1895.),
- Georgije Letić (1933.),
- Vikentije Vujić (1939.) i
- Visarion Kostić (1979).
Izvori
- Portal turizma Srbije
Spoljašnje veze
- Grad Vršac - istorija Arhivirano 2012-02-05 na Wayback Machine-u
- Turistička organizacija opštine Vršac
- p
- r
- u
Temišvar (1745—1748) • Sremski Karlovci (1758—1762) • Sentandreja (1756—1763) • Pakrac (1743—1768) • Vršac (1728—1785) • Dalj (1799)
Karlovac (1785—1803, 2001—2007) • Požarevac (1819—1823) • Šibenik (1810—1827) • Šabac (1826—1831) • Zaječar (1834) • Kraljevo (1824—1839) • Beograd (1837—1845) • Novi Sad (1851) • Vranje (1858—1860) • Zagreb (1866) • Niš (1856—1872) • Mostar (1863—1873) • Sarajevo (1859—1874) • Nikšić (1875—1880) • Kragujevac (1869—1884) • Prizren (1856—1887) • Bosanski Petrovac (1890)
Kruševac (1885—1904) • Banja Luka (1925—1929, 1993—2004) • Nova Gračanica (1977—1984) • Podgorica (1993-1999) • Toronto (1986—2000)
Valjevo (1992—) • Zvornik (2011—)
