Stambena naselja berlinske moderne

Stambena naselja berlinske moderne
Svjetska baština – UNESCO
 Njemačka
Registriran:2008. (32. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:ii, iv,
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Stambena naselja berlinske moderne se sastoje od šest subvencioniranih stanbenih kompleksa (Siedlungen) koji svjedoče o inovativnoj stambenoj politici za vrijeme Weimarske Republike (1910. - 1933.) kada je grad Berlin postao napredno socijalno, političko i kulturno središte Europe. Oni imaju odlike novih reformi koje su pridonijele poboljšanju stambenih i životnih uvjeta za ljude s niskim prihodima novim pristupom u urbanizmu, arhitekturi i vrtnom dizajnu. Kompleksi su također izuzetni primjeri novih urbanih i arhitektonskih oblika, svježih dizajnerskih rješenja, ali i tehničke i estetske inovacije. Vodeći arhitekti tih projekata, kao što su Bruno Taut, Martin Wagner i Walter Gropius, bili su vodeći arhitekti koji su imali značajan utjecaj na razvoj stambene gradnje širom svijeta.

Ti stambeni kompleksi su:

  • Hans Scharoun i Martin Wagner, Großsiedlung Siemensstadt, Charlottenburg-Nord, 1929.–1934.
    Hans Scharoun i Martin Wagner, Großsiedlung Siemensstadt, Charlottenburg-Nord, 1929.–1934.
  • Bruno Taut, Gartenstadt Falkenberg, Bohnsdorf, 1913.-16.
    Bruno Taut, Gartenstadt Falkenberg, Bohnsdorf, 1913.-16.
  • Bruno Taut, Siedlung Schillerpark, Wedding, 1924.-30.
    Bruno Taut, Siedlung Schillerpark, Wedding, 1924.-30.
  • Bruno Taut, Großsiedlung Britz, Britz, 1925.-30.
    Bruno Taut, Großsiedlung Britz, Britz, 1925.-30.
  • Bruno Taut, Wohnstadt Carl Legien, Prenzlauer Berg, 1928.-30.
    Bruno Taut, Wohnstadt Carl Legien, Prenzlauer Berg, 1928.-30.
  • Otto Rudolf Salvisberg i Martin Wagner, Weiße Stadt, Reinickendorf, 1929.-31.
    Otto Rudolf Salvisberg i Martin Wagner, Weiße Stadt, Reinickendorf, 1929.-31.

Povezano

Vanjske veze

Stambena naselja berlinske moderne na Wikimedijinoj ostavi
  • Berlinska stambena naselja na UNESCOvim službenim stranicama
  • p
  • r
  • u

Aachenska katedrala • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu • Bamberg • Bauhaus i Škola umjetničkih zanata u Weimaru • Spomenici u Berlinu (Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe 1) • Tvornica Fagus u Alfeldu • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2)• Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu • Kölnska katedrala • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3)• Opatija Lorsch • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor • Markgrofovska opera u Bayreuthu • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu • Opatija Maulbronn • Drevni kop Messel • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa4) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga • Gornja dolina srednje Rajne između Koblenza i Bingena • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara • Stari dio grada Regensburga • Samostanski otok Reichenau • Historijske gradske jezgre Stralsunda i Wismara • Karpatske i njemačke prašume bukve 5) • Katedrala u Speyeru • Spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine terme, Rimski most u Trieru, Igelski stup, Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru) • Željezara u Völklingenu • Waddensko more 6) • Dvorac Wartburg • Klasicistički Weimar • Hodočasnička crkva u Wiesu • Park Wilhelmshöhe • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu

Njemačka zastava

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština Ukrajine, Slovačke i Njemačke  6) Zajednička svjetska baština Holandije i Njemačke